…za argumentiranu raspravu

Dobro došli na stranicu vrijeme je.com, projekta pod pokroviteljstvom Svjetske akademije znanosti i umjetnosti i Rimskog kluba.

Ovo je dvojezični portal o sadašnjoj krizi: ekonomskoj, energetskoj, ekološkoj i moralnoj, u našem globalnom, međuovisnom svijetu i u svakoj zemlji posebno s posebnim naglaskom na temeljne vrijednosti i socijalnu koheziju. Registrirajte se i sudjelujte u raspravi putem ovog portala, jer se radi i o vašoj budućnosti. 

Pravila ponašanja: ...

Ivo Slaus's picture

CRISIS 21 - Civilization's Crisis in the 21st Century

1. February 2010 - 13:39 — Ivo Slaus

by: John Scales Avery
H.C. Orsted Institute
University of Copenhagen

 

This book describes the links between the serious problems that are facing the world today - threats to the environment, growing population coupled with vanishing resources, intolerable economic inequality and the threat of nuclear war - and it proposes holistic solutions.

Ivo Slaus's picture

CoR - Growth and Climate

20. January 2010 - 15:15 — Ivo Slaus

 

TO MASTER THE THREATS OF CLIMATE CHANGE WE HAVE TO
REDEFINE AND REORIENT ECONOMIC GROWTH

 

We are heading into a perfect storm of crises which are so intimately connected that they cannot be resolved separately. Climate change is only one of an array of emerging challenges: The ecosystems on which we absolutely depend are being degraded at an alarming rate; humanity is grossly overusing the resources of the planet; rising stress on water and productive land, compounded by the effects of climate change, is reducing food security; levels of hunger, poverty and deprivation are again increasing; the global economic and financial systems have proved to be unstable and inequitable; the division between rich and poor is widening; millions cannot find employment; and, in this complex and dangerous situation, it is estimated that an additional 2.3 billion people will arrive on this planet by 2050. Humanity is in the midst of a systemic crisis. The underlying root causes are our current concepts of growth, development and globalization, which must be changed.

Tragom krize

13. November 2009 - 12:52 — marina tkalec

Da je raznih kriza i pošasti svih vrsta uvijek bilo potvrđuje nam povijest. Ipak, s vremena na vrijeme dogode se (točnije bi bilo reći da sami proizvedemo) malo snažnije, trajnije, obuhvatnije, složenije, razornije i izazovnije krize. Vrlo vjerojatno većina živućeg čovječanstva nije nikada doživjela ekonomsku krizu poput ove koja trenutno trese svijet. Ne čudi stoga da je pažnja modernog čovjeka posljednje dvije godine usmjerena samo na jednu krizu, jednu koja je otvorila put i mnogim drugima.

Američke banke i hipotekarne agencije početkom 2007. godine počele su primjećivati novi obrazac ponašanja svojih dužnika – porast stope neplaćanja rata kredita uzetih za kupnju domova. Kako se broj neplatiša povećavao, gubici financijskih institucija postajali su sve očitiji a sekuritizacija takvih oblika dugovanja pobrinula se da se teret rasporedi po svjetskome financijskome sustavu. Razgranat bankarski sustav razasuo je toksičnu imovinu (često spominjane drugorazredne hipotekarne kredite) po cijelome razvijenome svijetu pokrenuvši kolaps kreditnih tržišta, cijena svih oblika imovine i ekonomske aktivnosti. Pojednostavljeno govoreći, visoka tolerancija banaka na stopu rizika kod biranja dužnika te razvijen i složen svjetski financijski sustav od krize američkog nekretninskog tržišta stvorili su čudovište zvano kreditna kriza kojoj se kraj još uvijek ne vidi.

Ivo Slaus's picture

In Memoriam

6. August 2009 - 10:00 — Ivo Slaus

In Memoriam Carl Goran Heden, Dalibor Brozović i Robert McNamara

Početkom ljeta izgubili smo tri uvažena prijatelja...
Ivo Slaus's picture

Nemamo više vremena!

24. July 2009 - 14:15 — Ivo Slaus

 Nemamo više vremena!

  
Pola godine ističemo da moramo nadići krizu polazeći od postavki da sve naše akcije moraju osigurati privredni razvoj i ojačati ljudski i socijalni kapital. Sve što je napravljeno je suprotno: sputavan je privredni razvoj i uveden harač na ljude.
Znamo da su napravljene strašne pogreške koje su nas i dovele do ove krize, koja se stopila s globalnom krizom. I ranije smo bili suočeni s velikim teškoćama, ali ova je možda još opasnija: prvo, jer nemamo vodstva, drugo, jer su nam uništili međupovjerenje – taj bitni socijalni kapital i treće, jer nastavljamo sa sve većim pogreškama. Sililo nas se da živimo u teatru neistina, poluistina i negiranja stvarnosti. Kukavičluk i plitka sebičnost, a često i kriminal su postali obilježja onih koji se igraju društvene elite.
 Jedino pravo bogatstvo – ljudi – su poniženi i osiromašeni. Donose se zakoni koji nisu dobri i koji vrijeđaju zdravu pamet građana. Zaboravljamo da su zakoni radi čovjeka, a ne čovjek radi zakona, a kada su zakoni glupi i štetni onda je to opasno. Zapetljali smo se u zakonima, koji nas koče, što je očito prilikom rebalansa proračuna. Kada su svi znali da smo u krizi, donijet je proračun, koji se nije mogao ostvariti. Sada se donose rebalansi proračuna i svaki novi rebalans je nedovoljan i nelogičan. Ako se rebalans provodi tako da se smanjuju plaće i mirovine, onda je to zločin i glupost - uništava se jedino čime možemo nadići teškoće i uništava se ono što jest Hrvatska. Druge promjene predložene u rebalansu su također loše. Još jednom se dokazuje nemoć i neznanje vlasti, ali ti dokazi nam nisu potrebni – to znamo. 
Editorial board's picture

Enciklika Sv. Oca Benedikta XVI «Caritas in Veritate»

24. July 2009 - 14:10 — Editorial board

Enciklika Sv. Oca Benedikta XVI «Caritas in Veritate» objavljena je 29. VI 2009 posvećena je socijalnom nauku Crkve i relevantna je za raspravu o sadašnjoj krizi, posebno poglavlja:   
II Razvoj u naše vrijeme,
III Bratstvo, Ekononmski Razvoj i Civilno Društvo,

Zvonimir Baletić's picture

TO ŠTO RADI ROHATINSKI VELIKA JE POGREŠKA

22. July 2009 - 19:16 — Zvonimir Baletić

INTERVJU S ZVONIMIROM BALETIĆEM IZ BUSINESS.HR-a (14.07.2009.)

napomena uredništva: ovaj tekst ne izražava jedinstveno mišljenje uredništva, objavljujemo ga radi poticanja rasprave na vrlo važnu temu : monetarne i fiskalne politike

Autor: Ratko Bošković

Bivši član Vlade, danas umirovljeni istraživač Ekonomskog instituta u Zagrebu i akademik, dr. Zvonimir Baletić, prošloga se tjedna na skupu u HAZU u svojemu izlaganju zauzeo da se Hrvatska u borbi s recesijom više osloni na vlastiti novac i domaće fiskalne poticaje. Mediji su taj prijedlog dočekali na nož. Zašto je istupio s tom inicijativom, koju podržava skupina istaknutih hrvatskih ekonomista, s akademikom Baletićem razgovarali smo u njegovu kabinetu u Institutu u kojem i dalje svaki dan radi premda je u mirovini.

Posljednji nastavak interview-a s Ivanom Supekom

14. July 2009 - 14:49 — Nikola Biliskov

....

Globalne turbulencije od samih početaka 20. stoljeća, revolucije, ratovi, a zatim dugotrajni hladni rat, nametali su počesto eksplozivni razvoj znanosti, fizike prije svih. Motivi vladajućih režima često su sa humanističkoga aspekta bili sporni i to ste i sami isticali svojim praktičnim odnosom prema tako zadanim ciljevima. Možete li u kratkim crtama ili nekim primjerima, ekskluzivno za nas, iznijeti par svojih svjedočanstava o tome, kako su na te dvojbe gledali najistaknutiji znanstvenici toga vremena?

Interview s Ivanom Supekom, treći dio

7. July 2009 - 10:16 — Nikola Biliskov

.....

I Vi ste bili politički aktivni, iako nikad u okvirima bilo koje stranke. Kako biste to objasnili?

Da, poduzimao sam i neke političke akcije. Nikad nisam bio ni u jednoj političkoj partiji niti sam osnivao partiju, ali za mene je politika mnogo šira, za mene je politika borba za opće dobro, kao što je još Aristotel definirao. Prema tome, svi se mi moramo baviti politikom i okupljati. Naravno, stranke ne smiju biti interesne grupacije, nego se moraju okupljati oko ideja, pa onda članstvo bira koje će ideje pobijediti. To je moguće samo ako se ne stvori politička profesija. Političari ne bi smjeli biti plaćeni, već treba shvatiti da je dužnost svakoga od nas da se bavi politikom, da pokaže svoju dušu. Ako je netko plaćen za bavljenje politikom, i to puno više plaćen od ostalih, stvara se politička profesija koja misli samo na svoj interes. To se zaista dogodilo, ne samo Hrvatskoj, nego i čitavom svijetu. Svuda je ta profesija nemoralna, puna korupcije. Prema tome, ja sam bio za to da ljudi stvaraju partije, da formiraju udruge itd. Međutim, sve se to treba temeljiti na principu dobrovoljnosti. Tako je to, recimo, govorio sveti Pavao. On je rekao apostolima i svećenicima da ne primaju novac. Rekao im je da moraju imati svoje zanimanje. I on je imao svoj obrt, za koji je dobivao novac. Čim se iz toga stvorila interesna sfera s puno novaca, kao što je Crkva, nestalo je kršćanstvo. To bi, znate, trebala biti jedna od glavnih pouka.

Marko Kristof's picture

(NE)PRILIKE U NAŠEM OBRAZOVNOM SUSTAVU: MLADI ZNANSTVENICI GOVORE

30. June 2009 - 15:10 — Marko Kristof
03.07.2009 19:00
03.07.2009 21:00
Europe/Zagreb

Inicativa www.vrijemeje.com poziva vas na okrugli stol na temu:

"(NE)PRILIKE U NAŠEM OBRAZOVNOM SUSTAVU: MLADI ZNANSTVENICI GOVORE".

Okrugli stol će se održati u petak, 3.7. u 19h u multimedijalnom institutu MAMA, Preradovićeva 18.

Obrazovanje u Hrvatskoj već je duže vrijeme u krizi. Iako i dalje proizvodi iznimne pojedince, opća razina obrazovanja je vrlo niska. Osim studenata kao korisnika usluga, u sustavu znanosti i visokog obrazovanja najviše trpe mladi znanstvenici, upravo oni o kojima ovisi budućnost cjelokupnog sustava. Želja nam je saslušati probleme s kojima se mladi znanstenici susreću u svim komponentama vašeg svakodnevnog rada. Zanima nas opterećuju li vas uvjeti doktoriranja, nastavne ili administrativne obaveze, publiciranje znanstvenih radova ili pak odnosi s mentorima.

Okrugli stol je zamišljen kao brainstorming sesija. Svaki od govornika dobiti će priliku da u do 5 minuta upozori na najvažnije probleme u svom radu, a zatim ćemo zamoliti dr. Gudelj da nas upozna s dosadašnjim naporima Radne skupine znanstvenih novaka pri Sveučilištu. Drugi dio je zamišljen kao diskusija otvorenog tipa, sudionika i publike, sa nešto većim naglaskom na vašu viziju Sveučilišta.

Voditeljica je prof.dr. Jasminka Lažnjak (FFZG), moderator Marko Krištof.

Interview s Ivanom Supekom, drugi dio

29. June 2009 - 11:38 — Nikola Biliskov

Donosimo Vam nastavak interview-a s Ivanom Supekom. Za www.vrijemeje.com priredio Nikola Biliškov

...

Institutom Ruđer Bošković ste nas, po Bohrovim riječima, “ucrtali u dotadašnju bjelinu na karti Europe”. Jesmo li, po Vašem mišljenju, u današnjim uvjetima i s današnjom percepcijom važnosti znanosti u našem društvu, još uvijek na toj karti, ili smo se opet izgubili u bjelini? 

Vladimir Cvijanovic's picture

Uvod u predavanje profesora Andree Fumagallija o globalnoj ekonomskoj krizi i mogućnosti new deala

16. June 2009 - 9:42 — Vladimir Cvijanovic

Poslušajte integralnu verziju predavanja profesora Andree Fumagallija, koji je 11.06.2009. govorio u net.klubu MAMA u Zagrebu. Vjerujemo da će Fumagallijevo predavanje biti od interesa širokom krugu ekonomista, politologa, sociologa te ostalih osoba koje se bave društvenim znanostima, kao i aktivistima. U prvom dijelu predavanja Fumagalli daje kratki historijski pregled kretanja kapitalizma u zapadnim zemljama, od fordističkog razdoblja prve polovice 20. st. do razdoblja koje naziva "kognitivni kapitalizam" iz 1990-ih te 2000-ih. Ova razdoblja karakteriziraju...

Syndicate content