Dobro došli na stranicu vrijeme je.com, projekta pod pokroviteljstvom Svjetske akademije znanosti i umjetnosti i Rimskog kluba.
Ovo je dvojezični portal o sadašnjoj krizi: ekonomskoj, energetskoj, ekološkoj i moralnoj, u našem globalnom, međuovisnom svijetu i u svakoj zemlji posebno s posebnim naglaskom na temeljne vrijednosti i socijalnu koheziju. Registrirajte se i sudjelujte u raspravi putem ovog portala, jer se radi i o vašoj budućnosti.
Pravila ponašanja: ...


koji će se održati 27.svibnja 2010. sa početkom u 9, 30
(Novinarski dom, Perkovčeva 2)


The idea of founding an international association for exploring major concerns of humanity in a nongovernmental context grew out of many conversations that took place among leading scientists and intellectuals in the years following World War II. Prominent among this group were people such as Albert Einstein and Robert Oppenheimer who had played a part in the development of the atomic bomb and were deeply concerned about how it and other scientific advances might be used – or misused.

Senior European statesmen and women release the following statement to coincide with the Washington Summit
The recently signed arms control treaty between the United States and Russia brings welcome reductions in deployed nuclear warheads and an agreed ceiling on the number of delivery vehicles that each side may possess. We applaud the new agreement and the acts of political leadership required in both countries to bring it about. The breakthrough is all the more welcome, coming just weeks before both the Washington Summit on Nuclear Security and the Review Conference of the Non-Proliferation Treaty. Across Europe, and at this moment of diplomatic opportunity, we have joined together to declare our unequivocal support for President Obama’s vision of a world without nuclear weapons, to declare our desire to re-set the security relationship between Europe, the US and Russia, and to show strong European support for the measures necessary to deliver these goals.

by: John Scales Avery
H.C. Orsted Institute
University of Copenhagen
This book describes the links between the serious problems that are facing the world today - threats to the environment, growing population coupled with vanishing resources, intolerable economic inequality and the threat of nuclear war - and it proposes holistic solutions.

Da je raznih kriza i pošasti svih vrsta uvijek bilo potvrđuje nam povijest. Ipak, s vremena na vrijeme dogode se (točnije bi bilo reći da sami proizvedemo) malo snažnije, trajnije, obuhvatnije, složenije, razornije i izazovnije krize. Vrlo vjerojatno većina živućeg čovječanstva nije nikada doživjela ekonomsku krizu poput ove koja trenutno trese svijet. Ne čudi stoga da je pažnja modernog čovjeka posljednje dvije godine usmjerena samo na jednu krizu, jednu koja je otvorila put i mnogim drugima.
Američke banke i hipotekarne agencije početkom 2007. godine počele su primjećivati novi obrazac ponašanja svojih dužnika – porast stope neplaćanja rata kredita uzetih za kupnju domova. Kako se broj neplatiša povećavao, gubici financijskih institucija postajali su sve očitiji a sekuritizacija takvih oblika dugovanja pobrinula se da se teret rasporedi po svjetskome financijskome sustavu. Razgranat bankarski sustav razasuo je toksičnu imovinu (često spominjane drugorazredne hipotekarne kredite) po cijelome razvijenome svijetu pokrenuvši kolaps kreditnih tržišta, cijena svih oblika imovine i ekonomske aktivnosti. Pojednostavljeno govoreći, visoka tolerancija banaka na stopu rizika kod biranja dužnika te razvijen i složen svjetski financijski sustav od krize američkog nekretninskog tržišta stvorili su čudovište zvano kreditna kriza kojoj se kraj još uvijek ne vidi.

In Memoriam Carl Goran Heden, Dalibor Brozović i Robert McNamara


Enciklika Sv. Oca Benedikta XVI «Caritas in Veritate» objavljena je 29. VI 2009 posvećena je socijalnom nauku Crkve i relevantna je za raspravu o sadašnjoj krizi, posebno poglavlja:
II Razvoj u naše vrijeme,
III Bratstvo, Ekononmski Razvoj i Civilno Društvo,

INTERVJU S ZVONIMIROM BALETIĆEM IZ BUSINESS.HR-a (14.07.2009.)
napomena uredništva: ovaj tekst ne izražava jedinstveno mišljenje uredništva, objavljujemo ga radi poticanja rasprave na vrlo važnu temu : monetarne i fiskalne politike
Autor: Ratko Bošković
Bivši član Vlade, danas umirovljeni istraživač Ekonomskog instituta u Zagrebu i akademik, dr. Zvonimir Baletić, prošloga se tjedna na skupu u HAZU u svojemu izlaganju zauzeo da se Hrvatska u borbi s recesijom više osloni na vlastiti novac i domaće fiskalne poticaje. Mediji su taj prijedlog dočekali na nož. Zašto je istupio s tom inicijativom, koju podržava skupina istaknutih hrvatskih ekonomista, s akademikom Baletićem razgovarali smo u njegovu kabinetu u Institutu u kojem i dalje svaki dan radi premda je u mirovini.