
by: John Scales Avery
H.C. Orsted Institute
University of Copenhagen
This book describes the links between the serious problems that are facing the world today - threats to the environment, growing population coupled with vanishing resources, intolerable economic inequality and the threat of nuclear war - and it proposes holistic solutions.

Dobro svih ili moc malobrojnih, Prijevod Zvonimira Baletića, Vijenac 409
Da je raznih kriza i pošasti svih vrsta uvijek bilo potvrđuje nam povijest. Ipak, s vremena na vrijeme dogode se (točnije bi bilo reći da sami proizvedemo) malo snažnije, trajnije, obuhvatnije, složenije, razornije i izazovnije krize. Vrlo vjerojatno većina živućeg čovječanstva nije nikada doživjela ekonomsku krizu poput ove koja trenutno trese svijet. Ne čudi stoga da je pažnja modernog čovjeka posljednje dvije godine usmjerena samo na jednu krizu, jednu koja je otvorila put i mnogim drugima.
Američke banke i hipotekarne agencije početkom 2007. godine počele su primjećivati novi obrazac ponašanja svojih dužnika – porast stope neplaćanja rata kredita uzetih za kupnju domova. Kako se broj neplatiša povećavao, gubici financijskih institucija postajali su sve očitiji a sekuritizacija takvih oblika dugovanja pobrinula se da se teret rasporedi po svjetskome financijskome sustavu. Razgranat bankarski sustav razasuo je toksičnu imovinu (često spominjane drugorazredne hipotekarne kredite) po cijelome razvijenome svijetu pokrenuvši kolaps kreditnih tržišta, cijena svih oblika imovine i ekonomske aktivnosti. Pojednostavljeno govoreći, visoka tolerancija banaka na stopu rizika kod biranja dužnika te razvijen i složen svjetski financijski sustav od krize američkog nekretninskog tržišta stvorili su čudovište zvano kreditna kriza kojoj se kraj još uvijek ne vidi.


INTERVJU S ZVONIMIROM BALETIĆEM IZ BUSINESS.HR-a (14.07.2009.)
napomena uredništva: ovaj tekst ne izražava jedinstveno mišljenje uredništva, objavljujemo ga radi poticanja rasprave na vrlo važnu temu : monetarne i fiskalne politike
Autor: Ratko Bošković
Bivši član Vlade, danas umirovljeni istraživač Ekonomskog instituta u Zagrebu i akademik, dr. Zvonimir Baletić, prošloga se tjedna na skupu u HAZU u svojemu izlaganju zauzeo da se Hrvatska u borbi s recesijom više osloni na vlastiti novac i domaće fiskalne poticaje. Mediji su taj prijedlog dočekali na nož. Zašto je istupio s tom inicijativom, koju podržava skupina istaknutih hrvatskih ekonomista, s akademikom Baletićem razgovarali smo u njegovu kabinetu u Institutu u kojem i dalje svaki dan radi premda je u mirovini.
....
Globalne turbulencije od samih početaka 20. stoljeća, revolucije, ratovi, a zatim dugotrajni hladni rat, nametali su počesto eksplozivni razvoj znanosti, fizike prije svih. Motivi vladajućih režima često su sa humanističkoga aspekta bili sporni i to ste i sami isticali svojim praktičnim odnosom prema tako zadanim ciljevima. Možete li u kratkim crtama ili nekim primjerima, ekskluzivno za nas, iznijeti par svojih svjedočanstava o tome, kako su na te dvojbe gledali najistaknutiji znanstvenici toga vremena?

Listen to an integral version of lecture by professor Andrea Fumagalli, who gave talk at June 11 at net.klub MAMA in Zagreb (http://boo.mi2.hr/~tom/Andrea_Fumagalli_Global_Economic_Crisis.mp3).
We believe that Fumagalli's lecture will be of interest to a wide audience of economists, political scientists, sociologists and other social scientists, as well as to activists. In the first part of the lecture Fumagalli provides...

Poslušajte integralnu verziju predavanja profesora Andree Fumagallija, koji je 11.06.2009. govorio u net.klubu MAMA u Zagrebu. Vjerujemo da će Fumagallijevo predavanje biti od interesa širokom krugu ekonomista, politologa, sociologa te ostalih osoba koje se bave društvenim znanostima, kao i aktivistima. U prvom dijelu predavanja Fumagalli daje kratki historijski pregled kretanja kapitalizma u zapadnim zemljama, od fordističkog razdoblja prve polovice 20. st. do razdoblja koje naziva "kognitivni kapitalizam" iz 1990-ih te 2000-ih. Ova razdoblja karakteriziraju...
Razgovarao: Bojan Pečnik 11. travnja 2006.
Uredio, komentirao i pripremio za objavljivanje: Nikola Biliškov 10. travnja 2009.
- dio prvi -
Ivana Supeka (8. travnja 1915. – 3. ožujka 2007.) mnogi pamte kao vrhunskog fizičara, oca suvremene hrvatske znanosti, osnivača Instituta „Ruđer Bošković“. Mnogi ga pamte po njegovom zalaganju na mirotvornom planu. Neki će ga pamtiti po njegovom političkom djelovanju (nikad u okvirima bilo koje stranke), za vrijeme hrvatskog proljeća, ali i za vrijeme 90-tih, kad se žestoko suprotstavio Tuđmanovom režimu. Istovremeno, bio je on i književnik, što je za sobom ostavio brojne romane, drame i pjesme. Uspješnost na svim tim, prividno različitim, poljima učinila ga je jedinstvenom pojavom, ne samo u okvirima naše zemlje, već i mnogo šire. Tokom svog života ovaj je veliki čovjek surađivao s najvećim znanstvenicima XX. stoljeća, kao što su Werner Heisenberg, Albert Einstein, Niels Bohr,... Uvijek se bez milosti, vođen načelima humanizma, borio protiv znanstveničke neodgovornosti, strančarenja, dodvornosti diktatorskim režimima, što je čovječanstvo dovelo do ruba ponora nuklearnog rata, ali i do mnogih drugih pojava s tragičnim posljedicama.