En
Hr
User login
Navigation
Tags
Last posts
RSS
znanost i obrazovanje
Posljednji nastavak interview-a s Ivanom Supekom
14. July 2009 - 15:49 — Nikola Biliskov....
Globalne turbulencije od samih početaka 20. stoljeća, revolucije, ratovi, a zatim dugotrajni hladni rat, nametali su počesto eksplozivni razvoj znanosti, fizike prije svih. Motivi vladajućih režima često su sa humanističkoga aspekta bili sporni i to ste i sami isticali svojim praktičnim odnosom prema tako zadanim ciljevima. Možete li u kratkim crtama ili nekim primjerima, ekskluzivno za nas, iznijeti par svojih svjedočanstava o tome, kako su na te dvojbe gledali najistaknutiji znanstvenici toga vremena?
Interview s Ivanom Supekom, drugi dio
29. June 2009 - 12:38 — Nikola BiliskovDonosimo Vam nastavak interview-a s Ivanom Supekom. Za www.vrijemeje.com priredio Nikola Biliškov
...
Institutom Ruđer Bošković ste nas, po Bohrovim riječima, “ucrtali u dotadašnju bjelinu na karti Europe”. Jesmo li, po Vašem mišljenju, u današnjim uvjetima i s današnjom percepcijom važnosti znanosti u našem društvu, još uvijek na toj karti, ili smo se opet izgubili u bjelini?
Interview s Ivanom Supekom
10. June 2009 - 15:32 — Nikola BiliskovInterview s Ivanom Supekom
Razgovarao: Bojan Pečnik 11. travnja 2006.
Uredio, komentirao i pripremio za objavljivanje: Nikola Biliškov 10. travnja 2009.
- dio prvi -
Ivana Supeka (8. travnja 1915. – 3. ožujka 2007.) mnogi pamte kao vrhunskog fizičara, oca suvremene hrvatske znanosti, osnivača Instituta „Ruđer Bošković“. Mnogi ga pamte po njegovom zalaganju na mirotvornom planu. Neki će ga pamtiti po njegovom političkom djelovanju (nikad u okvirima bilo koje stranke), za vrijeme hrvatskog proljeća, ali i za vrijeme 90-tih, kad se žestoko suprotstavio Tuđmanovom režimu. Istovremeno, bio je on i književnik, što je za sobom ostavio brojne romane, drame i pjesme. Uspješnost na svim tim, prividno različitim, poljima učinila ga je jedinstvenom pojavom, ne samo u okvirima naše zemlje, već i mnogo šire. Tokom svog života ovaj je veliki čovjek surađivao s najvećim znanstvenicima XX. stoljeća, kao što su Werner Heisenberg, Albert Einstein, Niels Bohr,... Uvijek se bez milosti, vođen načelima humanizma, borio protiv znanstveničke neodgovornosti, strančarenja, dodvornosti diktatorskim režimima, što je čovječanstvo dovelo do ruba ponora nuklearnog rata, ali i do mnogih drugih pojava s tragičnim posljedicama.
Utopijski značaj zahtjeva za 'besplatnim' obrazovanjem
23. May 2009 - 3:34 — Sasa Blagustekst predavanja koje je Saša Blagus održao 4. svibnja 2009. na Filozofskom fakultetu, na tribini u sklopu programa blokade FFZG-a.
Gordian Knots of the 21st Century
15. May 2009 - 13:33 — Ivo Slausby Pawel Opala and Krzysztof Rybiński
«Studenti, hvala, vi ste naša nada»
8. May 2009 - 8:42 — Ivo Slaus«Studenti, hvala, vi ste naša nada»
U Novom listu sam pročitao da je susjed Filozofskog fakulteta izvjesio transparent na kojem piše «Studenti, hvala, vi ste naša nada.» Kada su studenti prije dva tjedna zatražili besplatno obrazovanje bio sam na sastanku Mreže akademija središnje i jugoistočne Europe. Povjerenik Europske Unije za obrazovanje gosp. Jan Figel sudjelovao je u raspravi o obrazovanju: Uskratiti obrazovanje ili loše obrazovati - još su u staroj Kini smatrali jednim od tri najveća grijeha.
U obranu zajedničkog
24. April 2009 - 11:03 — Vladimir CvijanovicU obranu zajedničkog
Hrvatsko društvo sve više poprima karakteristike rascjepkanog društva sudeći po (tradicionalno) nejednakom razvoju regija, nejednakostima u dohotku, segmentiranošću tržišta radne snage i industrijske strukture, nejednakom pristupu informacijama, itd. Podijeljeno društvo pruža izvrsnu podlogu za oportunističko ponašanje pojedinaca te interesnih grupa s kratkoročnim horizontom tipa „uzmi i bježi“. Slobodni jahači (free riders) će iskorištavati povjerenje koje u društvu postoji ne bi li ostvarili vlastitu dobit, posebno putem traženja rente (rent seeking) odnosno netržišnim načinom djelovanja. Kada svatko „vuče na svoju stranu“ javlja se problem kolektivnog djelovanja koji će sprječavati društveno optimalan ishod.
Besplatno obrazovanje za sve
18. April 2009 - 11:05 — Mate KapovicTekst izvorno objavljen u Zarezu br. 255.
U Hrvatskoj je nekoć fakultetsko obrazovanje bilo besplatno tj. financirano kroz porezna izdvajanja građana. Danas gotovo 60% hrvatskih studenata plaća za svoj studij (unatoč tome što porezna izdvajanja za obrazovanje nisu smanjena). Kaže se da studenti koji plaćaju studij studiraju za svoje potrebe. Ali zar 60% studenata može studirati „za svoje potrebe“? Ima li to smisla?
Čemu obrazovanje i znanost danas?
14. April 2009 - 13:50 — Sasa BlagusOvaj rad je prihvaćen za objavljivanje u dvojezičnom suplementu (makedonski –engleski) za slijedeći broju (ožujak- lipanj 2009.) časopisa “Filozofija” Makedonskog filozofskog društva, editori: Aleksandar Dimitriev i Dejan Donev. Tema suplementa je: PHYLOSOPHY OF EDUCATION AND BOLONIAN DECLARATION – OPORTUNITIES, CHALANGES AND CONSEQUENCESS.
Bolonjska reforma i javno sveučilište: mene, tekel, fares?
4. April 2009 - 18:58 — Nikola Vuletic
Bolonjska reforma i javno sveučilište: mene, tekel, fares?
Nakon godine dana rada na svođenju studijskih programa Sveučilišta u Zadru u okvire onoga što nam je predstavljeno kao bolonjska reforma te tri godine iskustva funkcioniranja unutar novog sustava, osjećam potrebu da se osvrnem na proteklo razdoblje.
Nastavnik sam na sveučilištu koje je ministar Primorac u više navrata izdvojio kao primjer prilagodbe zahtjevima zajedničkog europskog okvira visokog obrazovanja, zadnji put u čestitci upućenoj nam povodom ovogodišnje proslave dana Sveučilišta u Zadru, 25. ožujka. Zahvaljujući se ministru na nepotrebnom i neumjesnom laskanju, bez ustezanja odvraćam: ako je način na koji je moje sveučilište dosad plovilo bolonjskim vodama primjer koji treba slijediti, hrvatsko visoko obrazovanje naći će se u ozbiljnim problemima. Pokušaj bolonjske reforme sveučilišnih studija u Hrvatskoj je, čast iznimkama, urodio nečim što nema veze s ciljevima koje smo si postavljali.
