Home

kriza

Tragom krize

13. November 2009 - 12:52 — marina tkalec

Da je raznih kriza i pošasti svih vrsta uvijek bilo potvrđuje nam povijest. Ipak, s vremena na vrijeme dogode se (točnije bi bilo reći da sami proizvedemo) malo snažnije, trajnije, obuhvatnije, složenije, razornije i izazovnije krize. Vrlo vjerojatno većina živućeg čovječanstva nije nikada doživjela ekonomsku krizu poput ove koja trenutno trese svijet. Ne čudi stoga da je pažnja modernog čovjeka posljednje dvije godine usmjerena samo na jednu krizu, jednu koja je otvorila put i mnogim drugima.

Američke banke i hipotekarne agencije početkom 2007. godine počele su primjećivati novi obrazac ponašanja svojih dužnika – porast stope neplaćanja rata kredita uzetih za kupnju domova. Kako se broj neplatiša povećavao, gubici financijskih institucija postajali su sve očitiji a sekuritizacija takvih oblika dugovanja pobrinula se da se teret rasporedi po svjetskome financijskome sustavu. Razgranat bankarski sustav razasuo je toksičnu imovinu (često spominjane drugorazredne hipotekarne kredite) po cijelome razvijenome svijetu pokrenuvši kolaps kreditnih tržišta, cijena svih oblika imovine i ekonomske aktivnosti. Pojednostavljeno govoreći, visoka tolerancija banaka na stopu rizika kod biranja dužnika te razvijen i složen svjetski financijski sustav od krize američkog nekretninskog tržišta stvorili su čudovište zvano kreditna kriza kojoj se kraj još uvijek ne vidi.

Ivo Slaus's picture

Nemamo više vremena!

24. July 2009 - 14:15 — Ivo Slaus

 Nemamo više vremena!

  
Pola godine ističemo da moramo nadići krizu polazeći od postavki da sve naše akcije moraju osigurati privredni razvoj i ojačati ljudski i socijalni kapital. Sve što je napravljeno je suprotno: sputavan je privredni razvoj i uveden harač na ljude.
Znamo da su napravljene strašne pogreške koje su nas i dovele do ove krize, koja se stopila s globalnom krizom. I ranije smo bili suočeni s velikim teškoćama, ali ova je možda još opasnija: prvo, jer nemamo vodstva, drugo, jer su nam uništili međupovjerenje – taj bitni socijalni kapital i treće, jer nastavljamo sa sve većim pogreškama. Sililo nas se da živimo u teatru neistina, poluistina i negiranja stvarnosti. Kukavičluk i plitka sebičnost, a često i kriminal su postali obilježja onih koji se igraju društvene elite.
 Jedino pravo bogatstvo – ljudi – su poniženi i osiromašeni. Donose se zakoni koji nisu dobri i koji vrijeđaju zdravu pamet građana. Zaboravljamo da su zakoni radi čovjeka, a ne čovjek radi zakona, a kada su zakoni glupi i štetni onda je to opasno. Zapetljali smo se u zakonima, koji nas koče, što je očito prilikom rebalansa proračuna. Kada su svi znali da smo u krizi, donijet je proračun, koji se nije mogao ostvariti. Sada se donose rebalansi proračuna i svaki novi rebalans je nedovoljan i nelogičan. Ako se rebalans provodi tako da se smanjuju plaće i mirovine, onda je to zločin i glupost - uništava se jedino čime možemo nadići teškoće i uništava se ono što jest Hrvatska. Druge promjene predložene u rebalansu su također loše. Još jednom se dokazuje nemoć i neznanje vlasti, ali ti dokazi nam nisu potrebni – to znamo. 
Editorial board's picture

Enciklika Sv. Oca Benedikta XVI «Caritas in Veritate»

24. July 2009 - 14:10 — Editorial board

Enciklika Sv. Oca Benedikta XVI «Caritas in Veritate» objavljena je 29. VI 2009 posvećena je socijalnom nauku Crkve i relevantna je za raspravu o sadašnjoj krizi, posebno poglavlja:   
II Razvoj u naše vrijeme,
III Bratstvo, Ekononmski Razvoj i Civilno Društvo,

Zvonimir Baletić's picture

TO ŠTO RADI ROHATINSKI VELIKA JE POGREŠKA

22. July 2009 - 19:16 — Zvonimir Baletić

INTERVJU S ZVONIMIROM BALETIĆEM IZ BUSINESS.HR-a (14.07.2009.)

napomena uredništva: ovaj tekst ne izražava jedinstveno mišljenje uredništva, objavljujemo ga radi poticanja rasprave na vrlo važnu temu : monetarne i fiskalne politike

Autor: Ratko Bošković

Bivši član Vlade, danas umirovljeni istraživač Ekonomskog instituta u Zagrebu i akademik, dr. Zvonimir Baletić, prošloga se tjedna na skupu u HAZU u svojemu izlaganju zauzeo da se Hrvatska u borbi s recesijom više osloni na vlastiti novac i domaće fiskalne poticaje. Mediji su taj prijedlog dočekali na nož. Zašto je istupio s tom inicijativom, koju podržava skupina istaknutih hrvatskih ekonomista, s akademikom Baletićem razgovarali smo u njegovu kabinetu u Institutu u kojem i dalje svaki dan radi premda je u mirovini.

Vladimir Cvijanovic's picture

Uvod u predavanje profesora Andree Fumagallija o globalnoj ekonomskoj krizi i mogućnosti new deala

16. June 2009 - 9:42 — Vladimir Cvijanovic

Poslušajte integralnu verziju predavanja profesora Andree Fumagallija, koji je 11.06.2009. govorio u net.klubu MAMA u Zagrebu. Vjerujemo da će Fumagallijevo predavanje biti od interesa širokom krugu ekonomista, politologa, sociologa te ostalih osoba koje se bave društvenim znanostima, kao i aktivistima. U prvom dijelu predavanja Fumagalli daje kratki historijski pregled kretanja kapitalizma u zapadnim zemljama, od fordističkog razdoblja prve polovice 20. st. do razdoblja koje naziva "kognitivni kapitalizam" iz 1990-ih te 2000-ih. Ova razdoblja karakteriziraju...

Editorial board's picture

Monetary and Financial System Reform Debate

31. March 2009 - 14:00 — Editorial board

As we believe that this crisis cannot be solved without reforming the monetary and regulating the financial system, this page is to be updated with the latest developements in theese fields, so feel free to post any valuable resources below. Looking forward to G20 summit in London, we bring you reading that we find interesting.
In line with our "holistic approach", we present four documents calling for International Finacial System reform. First two were written for G20 Washington summit that took place in November 2008, whist the third is six years older, but is relevant as it reflects official G24 standpoints. Last document is something that we found accidentaly, a new formulation of an old Kenyes idea, introduction of world reserve currency - called Terra International Monetary Union.
We also recommend a book titled: The Future of Money - Creating New Wealth, Work and a Wiser World , by WAAS member Bernard Lietaer.

Ivo Slaus's picture

Sedam pitanja o krizi - traže odgovore!

29. March 2009 - 15:52 — Ivo Slaus

 
Sedam pitanja o krizi - traže odgovore!
 
 
Vlada RH nedavno (26.veljače o.g.) je iznijela svoje «Antirecesijske mjere», napokon priznajući da smo suočeni s recesijom. Razne prijedloge i kritike dale su vodeće političke stranke, Ekonomski institut, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska udruga banaka i brojni drugi. Vlada je nešto ranije osnovala Ekonomsko vijeće. O recesiji, o krizi govore i pišu mnogi ekonomski stručnjaci.
  

Matko Mestrovic's picture

Declaration - State of Global Emergency

13. March 2009 - 21:27 — Matko Mestrovic

Od Ervina Lászlóa (bivšeg člana Rimskog kluba i osnivača Club of Budapest) te Davida Woolfsona (predsjednika Club of Budapest Canada) dolazi nam upozorenje o sveopćoj svjetskoj krizi te poziv za hitno djelovanje (v. State of Global Emergency Draft Declaration)

Marko Kristof's picture

Večernji list - Intervju Ljubice Gatarić sa Vladimirom Gligorovom

9. March 2009 - 9:11 — Marko Kristof

Kao doprinos raspravi o tečaju kune, njegovim prerspektivama i utjecaju na gospodarska kretanja prenosimo iz subotnjeg Večernjeg lista (7.3.2009.) intervju Ljubice Gatarić sa Vladimirom Gligorovom, stručnjakom Bečkog instituta za međunarodna gospodarska istraživanja.

Zvonimir Baletić's picture

Kriza i antikrizna politika

4. March 2009 - 14:34 — Zvonimir Baletić

-objavljeno u 60. broju Ekonomskog pregleda-
Aktualna svjetska gospodarska kriza i njezine posljedice za gospodarsko stanje i ekonomsku politiku pojedinih zemalja izazvala je nevjericu i strah. Moderne države svoj napredak, stabilnost i legitimitet vezale su primarno uz stalni gospodarski rast i namirivanje rastućih potreba države i stanovništva, a sada se moraju suočiti s iznenadnim prekidom očekivanog rasta i izgledom stagnacije. Ekonomska znanost također je reagirala zbunjeno i nespremno, kao da se radi o nepoznatoj pojavi. Doista dominantni obrazac ekonomskih učenja u posljednjih pedesetak godina sistemski je isključivao istraživanje gospodarskih kriza, pod izgovorom da su takve pojave prevladane u modernom kapitalizmu, a ako i ima manjih eratičnih tržišnih kolebanja, da tome ne treba poklanjati veću teorijsku pozornost. Praktično treba prepustiti tržištu da ih automatski uravnoteži, a gospodarstvo vrati na putanju stabilnog rasta No realna gospodarska kretanja od početka prošle godine pokazala su da tome nije tako i neki iskusniji promatrači su već ranije upozoravali na prijeteće simptome jedne opće, dublje i trajnije gospodarske krize, koja nas je doista i zahvatila krajem godine. Iznenadno suočavanje s patologijom poremećenih gospodarskih odnosa, brzog zastoja rasta i mogućnosti socijalnih nemira, sada je postala realnost. Tranzicijske zemlje, koje tek od nedavno prelaze na kapitalistički sustav, a bez većeg praktičnog iskustva upravljanja tim sustavom u izvanrednim okolnostima, posebno su izvrgnute jakom pritisku i neizvjesnosti. Prihvaćajući tržišno gospodarstvo i integraciju u svjetski kapitalistički sustav, one su prihvatile njegove zakonitosti i rizike, ali poremećene gospodarske i socijalne prilike traže diferencirana praktična rješenja i novi pristup.

Syndicate content